Danas smo svi vlasnici minimalno jedne debitne ili kreditne kartice, a dok neki radije plaćaju gotovinom, ima i onih koji ju skoro nikad nemaju u novčaniku. Pandemija COVID-19 u 2020. godini znatno je utjecala na svjetska tržišta i ekonomije kao i na promjene navika plaćanja građana.

Kada govorimo o navikama korisnika platnih usluga pri plaćanju, u posljednjih nekoliko godina u Hrvatskoj prisutan je kontinuirani rast broja i vrijednosti bezgotovinskih plaćanja. Ali, s druge strane, kontinuirano raste i plaćanje gotovim novcem. 

Gotovina ili kartica? Kako smo plaćali u 2020. godini?

Prema statističkim podacima HNB-a u 2020. godini, od ukupnog broja fiskaliziranih računa njih 79% plaćeno je gotovim novcem, a 21% platnim karticama. Od ukupne vrijednosti izdanih računa 54% vrijednosti odnosi se na plaćanja gotovim novcem, a 46% na plaćanja platnim karticama.

Iz prikaza je vidljivo kako je gotov novac u odnosu na platne kartice kao oblik plaćanja i u 2020. godini znatno zastupljeniji u broju transakcija.

Prema službenim podacima HNB-a, trend rasta gotovog novca* u optjecaju nastavlja se kontinuirano od 2011. godine. Na dan 31. prosinca 2020. u optjecaju je bilo 34,1 milijarda kuna, što je porast od 10,2% u odnosu na kraj 2019. Od početka 2011. do kraja 2020. godine gotov novac u optjecaju udvostručio se.

Kada količini gotovog novca u optjecaju dodamo stanja u blagajnama i trezorima banaka, na dan 31. prosinca 2020. izvan HNB-a i gotovinskih centara bilo je 276,0 milijuna komada novčanica u vrijednosti od 40,11 milijardi kuna. U usporedbi sa stanjem na kraju 2019. godine, tijekom 2020. količina novčanica izvan HNB-a i gotovinskih centara povećala se za 3,9%, dok se njihova ukupna vrijednost povećala za 8,1%.

A vrijednost gotovine i dalje raste: stanje gotovog novca izvan trezora HNB-a i gotovinskih centara na dan 30. rujna 2021. godine iznosi 45,8 milijardi kuna.

Isto tako, euronovčanice (i eurokovanice) u optjecaju stalno rastu: na kraju 2020. ukupna vrijednost euronovčanica u optjecaju iznosila je 1.434,5 mlrd. EUR, što je za 11 % više od njihove vrijednosti na kraju 2019.

Elektronički sustavi plaćanja trebali su označiti kraj gotovog novca, no u stvarnosti se događa obrnuto – to je pokazalo i istraživanje o budućnosti plaćanja Deutsche Bank.

Za mnoge je gotovina ključna za svakodnevni život jer je univerzalna, besplatna, anonimna i sveprisutna pa zbog toga ljudi imaju osjećaj sigurnosti. Nema naknada i nije potrebna nikakva registracija da bi ju dobili, potrošili ili prihvatili. Ona omogućuje plaćanje gotovo svima – uključujući starije osobe, slabovidne osobe, osobe s nižom razinom obrazovanja, koji navode da preferiraju gotovinu u odnosu na druga sredstva plaćanja.

Dio objašnjenja leži i u tehnologiji: razvojem tehnologije za bezgotovinska plaćanja, razvija se i infrastruktura koja podržava korištenje gotovine. Npr. bankomati imaju niz novih funkcija, a u tom segmentu posebno se ističe serija uređaja – pametnih sefova namijenjenih financijskim institucijama i retail sektoru.

*Pod optjecajem smatra se količina gotovog novca izvan HNB-a i gotovinskih centara, umanjena za količinu gotovog novca u blagajnama banaka.